Dili, 26 Maiu 2026
S.E. Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE), Eng. Gastão Francisco de Sousa, sai nu’udar oradór prinsípál iha Semináriu Nasionál ne’ebé organiza husi Prezidénsia Repúblika ho tema sentrál: “Konsolidasaun entre Estadu no Akademia hodi Mantein Reziliénsia Dezenvolvimentu no Sustentabilidade ba Nasaun”, ne’ebé realiza iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato.
Durante nia aprezentasaun, S.E. Ministru Gastão destaca importánsia dezenvolvimentu kapitál umanu, investimentu estratéjiku iha área infrastrutura bázika no petróleu, atu ajuda diversifika ekonomia nasional, moderniza no promove inovasaun iha instituisaun públiku no estratéjiku sira, hodi garante produtividade iha setór hotu-hotu iha rai-laran.
Iha oportunidade ne’e, Ministru Gastão mos ko’alia kona-ba polítika Fundo de Desenvolvimento do Capital Humano (FDCH), ne’ebé atualmente tutela husi MPIE. Dezde tinan 2024, FDCH hasa’e númeru bolseiru ba estudu iha rai-liur no rai-laran, ho totál liu ema nain 300 resin, atu prepara rekursu umanu ne’ebé kualifikadu hodi responde ba dezafiu global sira, liu-liu preparasaun Timor-Leste nian ba partisipasaun iha organizasaun internasionál hanesan World Trade Organization no Association of Southeast Asian Nations.
Ministru ne’e mos hateten katak, dezde tinan 2011 to’o 2025, FDCH fasilita ona estudante Timor-oan atu kontinua estudu iha rai-liur no konsege gradua hamutuk ema nain 7.197, husi nível akadémiku oioin, iha universidade sira iha nasaun 28.
Área estudu bolseiru sira nian bazeia ba nesesidade merkadu traballu nasional, hanesan jestaun governasaun, saúde no médiku, edukasaun no formasaun, enjiñaria petróleu, agrikultura, no área estratéjika seluk ne’ebé bele kontribui ba reforsu instituisaun públiku sira.
Relaciona ho pilar diversifikasaun ekonomia, merkadu traballu no komérsiu iha nível global no rejionál, liu-liu preparasaun integrasaun Timor-Leste iha ASEAN, S.E. Ministru Gastão konklui katak dezenvolvimentu rekursu umanu sei nafatin sai prioridade importante ba Governu atual. Liuhusi polítika FDCH, Governu kontinua komprometidu atu loke oportunidade bolseiru ba Timor-oan sira hodi hasa’e kapasidade no prontu hasoru dezafiu nasaun nian iha futuru.