Eventu ida-ne’e konsideradu hanesan símbolu importante ba dezenvolvimentu nasionál no preparasaun Timor-Leste atu simu responsabilidade rejionál, inklui possibilidade atu organiza Simeira ASEAN iha tinan 2029.

Iha serimónia ne’e, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hato’o katak projetu ICC nu’udár parte hosi vizaun estratéjika IX Governu Konstitusionál nian atu prepara Timor-Leste ba integrasaun no lideransa rejionál iha ASEAN. Nia hateten katak ideia konstrusaun sentru konvensaun internasionál ne’e hahú desde diskusaun ho Primeiru-Ministru Malázia, Anwar Ibrahim, iha fulan Setembru tinan 2024, kona-ba adezaun Timor-Leste ba ASEAN no preparasaun atu assume prezidénsia iha futuru.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Serimónia lansamentu ne’e mós partisipa hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, no Sekretáriu Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn, ne’ebé fó parabéns ba Governu no povu Timor-Leste tanba inisia projetu infraestrutura importante ida-ne’e.

Sekretáriu Jerál ASEAN konsidera ICC la’ós de’it infraestrutura moderna ida, maibé mós reflesaun hosi kompromisu Timor-Leste ba dezenvolvimentu sustentável, integrasaun rejionál no kooperasaun internasionál. Nia espresa katak sentru ne’e sei sai plataforma importante ba diálogu, parseria no konektividade entre nasaun sira iha rejiaun ASEAN no komunidade internasionál.

Projetu konstrusaun ICC ne’e lidera hosi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, hamutuk ho ministériu relevante sira.

Konstrusaun projetu ne’e sei ezekuta hosi Shaanxi Construction Engineering Group Corporation Limited durante tinan rua, no planeia atu remata iha loron 20 Maiu tinan 2028.

Partisipa mós iha serimónia ne’e mak reprezentante Governu Indonézia, Governu Austrália, membru IX Governu Konstitusionál, membru Parlamentu Nasionál, konvidadu importante sira no funsionáriu públiku sira seluk.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Share / Partilhar / Fahe :