๐๐จ๐ซ๐ฎ๐ฆ๐ฎ๐ญ๐ฎ๐ค ๐๐จ๐ง๐ฌ๐๐ฅ๐ฅ๐ฎ ๐๐ข๐ง๐ข๐ฌ๐ญ๐ซ๐ฎ๐ฌ ๐ง๐ข๐๐ง ๐ข๐ก๐ ๐ฅ๐จ๐ซ๐จ๐ง ๐ ๐๐ฎ๐ฅ๐๐ง-๐๐๐ฏ๐๐ซ๐๐ข๐ซ๐ฎ ๐ญ๐ข๐ง๐๐ง ๐๐๐๐
Konsellu Ministrus halaโo sorumutuk iha Palรกsiu Governu, iha Dili, no aprova ona Projetu Proposta Lei, neโebรฉ aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu Ordenamentu, Josรฉ Maria dos Reis, kona-ba Medida Tutela Legalidade Urbanรญstika.
Nuneโe, projetu Proposta Lei ida-neโe ho objetivu atu estabelese medida tutela legalidade urbanรญstika, hodi regula atu administrativu sira neโebรฉ presiza hodi garante kumprimentu lejizlasaun kona-ba lisensiamentu operasaun urbanรญstika, ba edifikasaun, nuneโe mรณs ba kumprimentu instrumentu jestaun teritoriรกl nian.
Ho proposta ida-neโe, sei estabelese medida lima kona-ba responsabilidade hosi legalidade urbanรญstika – embargu (hapara), sobu obra nian, despeju (hasai husi fatin), liuhusi asaun administrativa, hapara utilizasaun no prosedimentu legalizasaun nian โ neโebรฉ sei permite Governu atu halo asaun no estabelese legalidade urbanรญstika filafali, hodi konsidera grau gravidade nian kona-ba ilรญsitu urbanรญstiku no posibilidade atu legaliza obra nian.
โฆ
Aprezenta mรณs husi Vise-Primeiru-Ministru, aprova ona projetu Rezolusaun Governu ba alterasaun dahuluk ba Rezolusaun Governu nian n. 15/2022, loron 6 fulan-abril, kona-ba Determinasaun elaborasaun Planu Urbanizasaun Sidade Dili nian.
Ho alterasaun ida-neโe, sei prevee katak, ba oin, Ministru Planu Ordenamentu bele aumenta prazu hodi elabora Planu Urbanizasaun Sidade Dili nian, ho fundamentasaun, liu fulan 10 neโebรฉ molok estabelese ona.
Aleinde neโe, sei estabelese mรณs katak, tanba urjรฉnsia, diskusaun pรบblika ba Planu Urbanu ninia perรญodu maka loron 30.
โฆ
Aprova ona projetu Dekretu-Lei, neโebรฉ aprezenta husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 3/2009, loron 15 fulan-janeiru, kona-ba Servisu Nasionรกl Intelijรฉnsia nian (SNI).
Ho projetu Dekretu-Lei neโe hakarak atu hasae kapasitasaun institusionรกl SNI nian, liuhusi reorganizasaun ninia estrutura no korrespondente sira kompetรฉnsia, no adapta lais liu no konsentรกneu ho dezafiu no ezijรฉnsia daudaun neโe nian.
Hakarak mรณs atu klarifika norma sira neโebรฉ relasiona ho estrutura organizasionรกl no posibilita, ho ninia diploma rasik katak pesoรกl SNI iha estatutu rasik no ho karreira espesiรกl, hodi haree ba ninia kualifikasaun diโak, nuneโe insentiva nia ba kualifikasaun diโak, prestasaun diโak hodi kumpre ninia misaun.
โฆ
Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei rua, neโebรฉ aprezenta husi Ministru Transportes no Komunikasoins, Josรฉ Agustinho da Silva, kona-ba transporte aรฉreu internasionรกl regulรกr no la regulรกr.
Objetivu husi diploma sira neโe atu regulamenta aprovasaun sira hodi asesu ba merkadu voo regulรกr no la regulรกr, ho forma atu garante seguransa ba sidadaun sira no atu promove organizasaun husi matรฉria ida neโe haree ba regulamentasaun internasionรกl neโe rasik.
Diploma hirak ne define rekizitu, regulamentu, kondisaun no restrisaun lubuk ida ba autorizasaun no atividade transporte aรฉreu internasionรกl regulรกr no la regulรกr.
โฆ
Konsellu Ministrus aprova kalendรกriu operasaun ba resenseamentu eleitorรกl iha rai-liโur, neโebรฉ aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatรกl, Miguel Pereira de Carvalho.
Nuneโe, formasaun ba membru sira Komisaun Resenseamentu Eleitorรกl sei halaโo iha loron 22 toโo 23 fulan-fevereiru tinan 2023, inskrisaun ba resenseamentu eleitorรกl sei halaโo entre loron 24 fulan-fevereiru toโo loron 24 fulan-marsu tinan 2023. Elaborasaun , extrasaun no remesa ba lista eleitรณr sira, liuhusi via eletrรณnika, husi misaun diplomรกtika sira no postu konsulรกr ida-idak sei halaโo iha loron 25 toโo 26 fulan-marsu. Perรญodu espozisaun no reklamasaun ba lista eleitรณr sira neโebรฉ hela iha rai-liโur neโe define ba perรญodu husi loron 27 toโo loron 31 fulan-marsu no sinkronizasaun sistema resenseamentu eleitorรกl sei halaโo entre loron 1 toโo loron 11 fulan-abril. Ikusliu, nรบmeru sira neโebรฉ inskritu iha resenseamentu eleitorรกl tenke publika toโo loron 12 fulan-abril tinan 2023.
โฆ
Konsellu- Ministrus, tuir projetu neโebรฉ aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, haree ba rekomendasaun sira husi Kรกmara Kontas, delibera ona atu ensera konta bankรกria aberta iha tinan 2018, hamutuk ho Banku Sentrรกl Timor-Leste, titulada husi Autoridade Nasionรกl Petrรณleu no Minerais, relasiona ho projetu TL Cement, no transferรฉnsia husi montante neโebรฉ depozita iha konta neโe ba iha konta Tezouru nian.
โฆ
Konsellu Ministrus aprova ona projetu Rezolusaun Governu, neโebรฉ aprezenta husi Vise-Ministru Negรณsius Estrajeirus no Kooperasaun, Juliรฃo da Silva, hodi halo suspensaun ba desizaun kandidatura Timor-Leste nian ba Konsellu Direitus Umanus Organizasaun Nasoins Unidas, ba perรญodu tinan 2024 -2026, adota liuhusi Rezolusaun Governu nian n. 61/2021, loron 12 fulan-maiu. Nuneโe, Timor-Leste aliรฑa ninia pozisaun ho desizaun ASEAN nian, neโebรฉ hili Repรบblika Indonรฉzia nuโudar kandidatu รบniku ba organizasaun Konsellu Direitus Umanus ba perรญodu tinan 2024-2026, suspende ninia kandidatura toโo eleisaun Konsellu Direitus Umanus ba perรญodu tinan 2027-2029.
โฆ
Ikusliu, aprova ona projetu Dekretu-Lei, neโebรฉ aprezenta husi Vise Ministra Solidariedade Sosiรกl, Signi Chandrawati Verdiรกl, ba alterasaun daruak ba Dekretu-Lei n.37/2022, loron 25 fulan-maiu kona-ba subsรญdiu fim do ano ba uma kain sira.
Hodi bele garante pagamentu subsรญdiu refere ba reklamante sira ne’ebรฉ sira-nia reklamasaun aprezenta ona no aseita husi Komisaun Pagamentu, projetu Dekretu Lei neโe hakarak alarga perรญodu pagamentu toโo fulan-abril tinan 2023.
Hanaruk mรณs, toโo loron 30 fulan-juรฑu tinan 2023, prazu atu entrega ba Konsellu Ministrus husi relatรณriu ezekusaun diploma nian, husi parte Ministra Solidariedade Sosiรกl no Inkluzaun nian neโe.
๐ผรญ๐ณ๐ธ๐ฐ๐ถ๐
๐ฟ๐ผ๐ผ๐ฟ๐พ
– ๐๐๐๐ผ๐๐ผ