๐’๐จ๐ซ๐ฎ๐ฆ๐ฎ๐ญ๐ฎ๐ค ๐Š๐จ๐ง๐ฌ๐ž๐ฅ๐ฅ๐ฎ ๐Œ๐ข๐ง๐ข๐ฌ๐ญ๐ซ๐ฎ๐ฌ ๐ง๐ข๐š๐ง ๐ข๐ก๐š ๐ฅ๐จ๐ซ๐จ๐ง ๐Ÿ ๐Ÿ๐ฎ๐ฅ๐š๐ง-๐Ÿ๐ž๐ฏ๐ž๐ซ๐ž๐ข๐ซ๐ฎ ๐ญ๐ข๐ง๐š๐ง ๐Ÿ๐ŸŽ๐Ÿ๐Ÿ‘
Konsellu Ministrus halaโ€™o sorumutuk iha Palรกsiu Governu, iha Dili, no aprova ona Projetu Proposta Lei, neโ€™ebรฉ aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu Ordenamentu, Josรฉ Maria dos Reis, kona-ba Medida Tutela Legalidade Urbanรญstika.
Ho aprovasaun, iha tinan kotuk, rejime jurรญdiku ba edifikasaun no urbanizasaun, neโ€™ebรฉ mai atu regula lisensiamentu ba konstrusaun no utilizasaun edifikasaun nian, presiza atribui ba Governu ferramenta legรกl sira neโ€™ebรฉ adekuada neโ€™ebรฉ permite atu garante aplikasaun husi rejime neโ€™e.
Nuneโ€™e, projetu Proposta Lei ida-neโ€™e ho objetivu atu estabelese medida tutela legalidade urbanรญstika, hodi regula atu administrativu sira neโ€™ebรฉ presiza hodi garante kumprimentu lejizlasaun kona-ba lisensiamentu operasaun urbanรญstika, ba edifikasaun, nuneโ€™e mรณs ba kumprimentu instrumentu jestaun teritoriรกl nian.
Ho proposta ida-neโ€™e, sei estabelese medida lima kona-ba responsabilidade hosi legalidade urbanรญstika – embargu (hapara), sobu obra nian, despeju (hasai husi fatin), liuhusi asaun administrativa, hapara utilizasaun no prosedimentu legalizasaun nian โ€“ neโ€™ebรฉ sei permite Governu atu halo asaun no estabelese legalidade urbanรญstika filafali, hodi konsidera grau gravidade nian kona-ba ilรญsitu urbanรญstiku no posibilidade atu legaliza obra nian.
โ€ฆ
Aprezenta mรณs husi Vise-Primeiru-Ministru, aprova ona projetu Rezolusaun Governu ba alterasaun dahuluk ba Rezolusaun Governu nian n. 15/2022, loron 6 fulan-abril, kona-ba Determinasaun elaborasaun Planu Urbanizasaun Sidade Dili nian.
Ho alterasaun ida-neโ€™e, sei prevee katak, ba oin, Ministru Planu Ordenamentu bele aumenta prazu hodi elabora Planu Urbanizasaun Sidade Dili nian, ho fundamentasaun, liu fulan 10 neโ€™ebรฉ molok estabelese ona.
Aleinde neโ€™e, sei estabelese mรณs katak, tanba urjรฉnsia, diskusaun pรบblika ba Planu Urbanu ninia perรญodu maka loron 30.
โ€ฆ
Aprova ona projetu Dekretu-Lei, neโ€™ebรฉ aprezenta husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 3/2009, loron 15 fulan-janeiru, kona-ba Servisu Nasionรกl Intelijรฉnsia nian (SNI).
Ho projetu Dekretu-Lei neโ€™e hakarak atu hasae kapasitasaun institusionรกl SNI nian, liuhusi reorganizasaun ninia estrutura no korrespondente sira kompetรฉnsia, no adapta lais liu no konsentรกneu ho dezafiu no ezijรฉnsia daudaun neโ€™e nian.
Hakarak mรณs atu klarifika norma sira neโ€™ebรฉ relasiona ho estrutura organizasionรกl no posibilita, ho ninia diploma rasik katak pesoรกl SNI iha estatutu rasik no ho karreira espesiรกl, hodi haree ba ninia kualifikasaun diโ€™ak, nuneโ€™e insentiva nia ba kualifikasaun diโ€™ak, prestasaun diโ€™ak hodi kumpre ninia misaun.
โ€ฆ
Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei rua, neโ€™ebรฉ aprezenta husi Ministru Transportes no Komunikasoins, Josรฉ Agustinho da Silva, kona-ba transporte aรฉreu internasionรกl regulรกr no la regulรกr.
Objetivu husi diploma sira neโ€™e atu regulamenta aprovasaun sira hodi asesu ba merkadu voo regulรกr no la regulรกr, ho forma atu garante seguransa ba sidadaun sira no atu promove organizasaun husi matรฉria ida neโ€™e haree ba regulamentasaun internasionรกl neโ€™e rasik.
Diploma hirak ne define rekizitu, regulamentu, kondisaun no restrisaun lubuk ida ba autorizasaun no atividade transporte aรฉreu internasionรกl regulรกr no la regulรกr.
โ€ฆ
Konsellu Ministrus aprova kalendรกriu operasaun ba resenseamentu eleitorรกl iha rai-liโ€™ur, neโ€™ebรฉ aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatรกl, Miguel Pereira de Carvalho.
Nuneโ€™e, formasaun ba membru sira Komisaun Resenseamentu Eleitorรกl sei halaโ€™o iha loron 22 toโ€™o 23 fulan-fevereiru tinan 2023, inskrisaun ba resenseamentu eleitorรกl sei halaโ€™o entre loron 24 fulan-fevereiru toโ€™o loron 24 fulan-marsu tinan 2023. Elaborasaun , extrasaun no remesa ba lista eleitรณr sira, liuhusi via eletrรณnika, husi misaun diplomรกtika sira no postu konsulรกr ida-idak sei halaโ€™o iha loron 25 toโ€™o 26 fulan-marsu. Perรญodu espozisaun no reklamasaun ba lista eleitรณr sira neโ€™ebรฉ hela iha rai-liโ€™ur neโ€™e define ba perรญodu husi loron 27 toโ€™o loron 31 fulan-marsu no sinkronizasaun sistema resenseamentu eleitorรกl sei halaโ€™o entre loron 1 toโ€™o loron 11 fulan-abril. Ikusliu, nรบmeru sira neโ€™ebรฉ inskritu iha resenseamentu eleitorรกl tenke publika toโ€™o loron 12 fulan-abril tinan 2023.
โ€ฆ
Konsellu- Ministrus, tuir projetu neโ€™ebรฉ aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, haree ba rekomendasaun sira husi Kรกmara Kontas, delibera ona atu ensera konta bankรกria aberta iha tinan 2018, hamutuk ho Banku Sentrรกl Timor-Leste, titulada husi Autoridade Nasionรกl Petrรณleu no Minerais, relasiona ho projetu TL Cement, no transferรฉnsia husi montante neโ€™ebรฉ depozita iha konta neโ€™e ba iha konta Tezouru nian.
โ€ฆ
Konsellu Ministrus aprova ona projetu Rezolusaun Governu, neโ€™ebรฉ aprezenta husi Vise-Ministru Negรณsius Estrajeirus no Kooperasaun, Juliรฃo da Silva, hodi halo suspensaun ba desizaun kandidatura Timor-Leste nian ba Konsellu Direitus Umanus Organizasaun Nasoins Unidas, ba perรญodu tinan 2024 -2026, adota liuhusi Rezolusaun Governu nian n. 61/2021, loron 12 fulan-maiu. Nuneโ€™e, Timor-Leste aliรฑa ninia pozisaun ho desizaun ASEAN nian, neโ€™ebรฉ hili Repรบblika Indonรฉzia nuโ€™udar kandidatu รบniku ba organizasaun Konsellu Direitus Umanus ba perรญodu tinan 2024-2026, suspende ninia kandidatura toโ€™o eleisaun Konsellu Direitus Umanus ba perรญodu tinan 2027-2029.
โ€ฆ
Ikusliu, aprova ona projetu Dekretu-Lei, neโ€™ebรฉ aprezenta husi Vise Ministra Solidariedade Sosiรกl, Signi Chandrawati Verdiรกl, ba alterasaun daruak ba Dekretu-Lei n.37/2022, loron 25 fulan-maiu kona-ba subsรญdiu fim do ano ba uma kain sira.
Hodi bele garante pagamentu subsรญdiu refere ba reklamante sira ne’ebรฉ sira-nia reklamasaun aprezenta ona no aseita husi Komisaun Pagamentu, projetu Dekretu Lei neโ€™e hakarak alarga perรญodu pagamentu toโ€™o fulan-abril tinan 2023.
Hanaruk mรณs, toโ€™o loron 30 fulan-juรฑu tinan 2023, prazu atu entrega ba Konsellu Ministrus husi relatรณriu ezekusaun diploma nian, husi parte Ministra Solidariedade Sosiรกl no Inkluzaun nian neโ€™e.
– ๐™๐™€๐™ˆ๐˜ผ๐™๐˜ผ
Share / Partilhar / Fahe :

You cannot copy content of this page